Pozitivan stav o kulturnim politikama

Ovogodišnji 43. seminar Zagrebačke slavističke škole održan je u Dubrovniku od 18. do 29. kolovoza. Škola već tradicionalno okuplja strane slaviste, studente, doktorande i sveučilišne nastavnike kroatistike i slavistike, a temeljni joj je cilj promicanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Na njoj je ove godine sudjelovalo pedesetak sudionika iz 22 države.

S ovogodišnjeg seminara za strane slaviste

Polaznici seminara sudjelovali su u radu obveznih jutarnjih lektorata s lektoricama Aidom Korajac, Jelenom Cvitanušić Tvico, Anom Kodrić i Tatjanom Pišković. Književne proseminare vodili su Nikola Košćak, Ivana Drenjančević, a jezične Petar Vuković i Krešimir Mićanović. Polaznici su mogli odabrati i jedan od dvaju ponuđenih fakultativnih proseminara: Igora Dude i Vere Blažević Krezić.

Ovogodišnja su središnja predavanja bila okupljena oko zajedničke teme Jezične, književne i kulturne politike. Održano je ukupno dvanaest predavanja priznatih stručnjaka iz područja humanističkih i društvenih znanosti. Nastavila se promicati nova interdisciplinarna praksa uspostavljena radom prošlogodišnje Škole, a motivirana težnjom da se pomaknu i/ili nadiđu granice tradicionalno, usko shvaćene filologije. Ciklus predavanja osmislili su i uredili profesori Krešimir Mićanović, Maša Kolanović i Tvrtko Vuković.

Prvo predavanje održala je Andrea Zlatar Violić, aktualna ministrica kulture, koja je problematizirala pitanje hrvatskih kulturnih politika. Ozren Biti govorio je o političkoj instrumentalizaciji sporta. Zrinka Božić Blanuša uspostavila je vezu između književnosti i politike. Marina Protrka Štimec tumačila je kako se u književnoj povijesti 18. i 19. stoljeća oblikuje kanon autora kojim se potvrđuje nacionalna književnost. Tatjana Jukić govorila je o nemogućnosti određenja književnosti bez politike na primjeru Miroslava Krleže. Leonida Kovač i Nikica Gilić središnju su temu obogatili filmološkom perspektivom.

Drugi tjedan predavačkoga ciklusa otvorio je Krešimir Bagić analizirajući ili plijeveći polemički opus Antuna Gustava Matoša. Krešimir Mićanović predavao je o jezičnom pitanju u razdoblju socijalističke Jugoslavije. Lada Badurina govorila je o standardizaciji i restandardizaciji hrvatskoga jezika u 90-im godinama 20. stoljeća. O hrvatskoj jezičnopolitičkoj situaciji u prvoj polovici 20. stoljeća i jezičnom unitarizmu sudionicima je govorio Ivo Pranjković. Ciklus predavanja zaključio je Marko Samardžija prikazom jezičnopolitičke situacije u drugoj polovici 19. stoljeća (pravopisna problematika od 1847. do 1893).

Kulturni program sadržajem je pratio središnju temu 43. seminara – odabrane su filmske projekcije iz ciklusa hrvatskoga dokumentarnog filma te su organizirana večernja izlaganja (tribine) o hrvatskom političkom performansu (Suzana Marjanić, Mario Kovač) i politikama obrazovanja (Ivana Perica, Marijana Hameršak, Goran Pavlić).

U okviru večernjeg programa predstavljen je najnoviji zbornik u izdanju Škole Mjesto, granica, identitet: prostor u hrvatskoj kulturi i književnosti (ur. Lana Molvarec), a u sklopu poslijepodnevnoga fakultativnog programa organizirani su studijski obilasci dubrovačkih znamenitosti i stručni izleti u Cavtat, Trsteno, Ston i na Elafitsko otočje.

Organizaciju seminara financijski su poduprli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, Matica hrvatska, CROZ. Knjige su za 43. seminar donirali Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fraktura, Hrvatska sveučilišna naklada i Meandar.